Dražanj je naselje u opština Grocka u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1441 stanovnika.
Mesto se nalazi južno od Grocke. Sudeći po tragovima koji se nalaze severno od sela, u Kućerinama, kao i po tragovima koji se nalaze u Kovačevcu, gde je „bilo neko staro groblje“, može se tvrditi da je Dražanj starije naselje.
Mesto se nalazi južno od Grocke. Sudeći po tragovima koji se nalaze severno od sela, u Kućerinama, kao i po tragovima koji se nalaze u Kovačevcu, gde je „bilo neko staro groblje“, može se tvrditi da je Dražanj starije naselje.
U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka pominje se Dražanj, koji je imao 1818. godine 29, a 1822. g. 34 kuće. Godine 1846. selo je imalo 48 kuća, a po popisu iz 1921. godine u selu je bilo 199 kuća sa 1320 stanovnika.
Selo su osnovali preci Dedića (sada razna prezimena). Njihov predak Jovo, koji je došao iz Hercegovine, nastanio se kod „Točka“, i tu osnovao selo. Sa Daćićima su od starine rod Gajićića i Švabići (Živkovići, Stevanovići). Švabićima se zovu, vele, zbog toga, što su, kad se vratili iz „preka iz bežanije“ (Banata) nosili „švapsko odelo“. Selo je podiglo školu 1906. godine. (podaci krajem 1921. godine).
Poreklo stanovništva sela Dražanj, opština Grocka, Smederevsko Podunavlje, stanje iz 1925. godine
Najstariji doseljenici su Dedići. Oni su se naselili kod Točka i tu je osnova sela. Posle njih su došli Mračići, Đurđevići, Cvetkovići, Čulići i ostali.
Dedići (Markovići) 13 k., slave Markovdan. Doselio se praded Jovo čoveku od 90 godina iz Hercegovine. Ima ih i u Velikom Selu (vračarski) i preko oko Kovina.
Gajičići 4 k.,. Rod su sa Dedićima, te im je i starina ista.
Švabići (Živkovići, Stevanovići) 7 k.,. Rod su sa Dedićima. Bežali preko u Vojvodinu i kad su se vratili, nosili “švabsko odelo” zbog čega i dobiju ovo ime.
Mračići (Mratinkovići) 10 k., slave Sv. Nikolu. Njihov predak došao odmah posle Dedića iz Milatovića (Dragačevo). Zovu ih Brđanima i po njima je i jedan kraj sela dobio ime.
Rankovići 8 k.,. Rod su sa Mračićima.
Ivanovići 6 k.,. Rod su sa Mračićima.
Matejići 5 k.,. Rod su sa Mračićima.
Đurđevići (Radojčići) 13 k., slave Sv. Nikolu. Staro im je prezime Veljkovići. Praded Živko došao od Peći u Metohiji. Bežali preko. Staro im je kumstvo u Vinči (Jasenica kragujevačka).
Todorovići 5 k., slave Sv. Nikolu. Rod su sa Đurđevićima,
Cvetkovići (6 k., Sv. Arhanđeo). Deda Jovan došao pre Ustanka iz Crvene Jabuke (vlasotinački pirotski) – dodatak danas opština Babušnica.
Prokići 8 k.,. Rod su sa Cvetkovićima.
Čulići (Mijatovići, Mišići) 5 k., Sv. Mrata. Došao deda u doba Ustanka iz Starog Vlaha.
Milići 5 k.,. Rod su sa Čulićima, te im je starina ista.
Trgovčevići (Jovanovići) 10 k., slave Sv. Nikolu. Pre Ustanka došao od Peći u Metohiji deda Gavrilo. Od starine su rod sa Đurđevićima.
Erići (Milivojevići, Ivkovići, Lazarevići, Radovanovići, Milići) 29 k., slave Sv. Nikolu. Stanuju svi u jednom kraju, koji se po njima i zove (Erski Kraj). Iz okoline Užica (iz sela Levaja?) došao praded. Bežali preko u Vojvodinu i pri povratku se zadržali ovde.
Milojkovići (Milenkovići) 10 k., slave Đurđevdan. Deda došao 1809. godine od Sjenice.
Kostići (Rajkovići) 7 k., slave Sv. Đurđic. Praded Rajko došao iz Krajine – istočna Srbija.
Petrovići (3 k., sv. Vrači). Praded se doselio iz Garaša (danas opština Aranđelovac).
Popovići (2 k., Sv. Nikola). Deda koji je bio sveštenik, došao iz Toponice (požarevački).
Bralovići (Stevanovići) 3 k., Sv. Cveti. Deda došao iz Pranjana (takovski rudnički).
Anđelkovići (1 k., Sv. Arhanđeo). Došao otac čoveku od 50 godina iz Ćustendil banje (Bugarska).
Maričići (Radojevići) 5 k., Sv. Đurđic. Njihova oca dovela mati, koja se ovde preudala. Došla je iz Azanje – Smed. Palanka.
Topuzovići (Mitrovići) 4 k., slave Petrovdan. Deda došao iz Guberevca (kosmajski).
Pavlovići (5 k., Sv. Arhanđeo). Došli oko 1870. godine iz Praćana od Đukića.
Petrovići (3 k., Sv. Nikola). Došli 1870. godine iz okoline Cetinja u Crnoj Gori. Neko vreme bili u Sipiću (Lepenica), odakle dodju ovde.
Milunovići (3 k., sv. Mrata). Došli oko 1885. godine iz Banata.
Jeremići (3 k., Sv. Đurđic). Došli iz Landola kod Smedereva od Jeremića koji su ogranak Petrovića. Starina im je u Hercegovini.
Simići (Jovanovići) 10 k., slave Sv. Nikolu. Romi – Cigani.
Gajići (2 k., slave Sv. Vasilija). Došli iz Velike Krsne – (Mladenovac). Kovači Cigani.
